Zemljišni resursi
Zemljišni resursi, obradivo zemljište, šume, pašnjaci
Kina je velika zemlja sa dosta obradivog zemljišta, šume, stepe, pustinja i močvara. Reljef Kine je više planinski, sa malo nizija i sa malim procentom obradivog zemljišta i šuma. Obradive površine uglavnom se nalaze u nizijama i kotlinama u istočnom dijelu zemlje, šume u zabačenim planinskim područjima u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu zemlje, a stepe na visoravnima i planinskim područjima u unutrašnjosti zemlje.
Obradivo zemljište
Kina ima milijun i 270 tisuća četvornih kilometara obradivog zemljišta. Procent obradivog zemljišta u istočnom i zapadnom dijelu zemlje iznosi 28.4 posto, a u središnjem dijelu 43.2 posto.
Obradiva zemljišta su koncentrirana na sjeveroistoku i sjeveru Kine, u ravničarskom dijelu srednjeg i donjeg toka rijeke Chang Jiang, te delti rijeke Zhujiang i kotlini Si Chuan. U većem dijelu sjeveroistočne ravnice zemlja je plodna. Tu uspijevaju pšenica, kukuruz, sirak, soja, lan i šećerna repa. Na sjevernoj ravnici zemlja je tamnocrvene boje, na njoj uspijevaju pšenica, kukuruz, proso, sirak, pamuk, kikiriki i druge poljoprivredne kulture. U ravničarskom području srednjeg i donjeg toka rijeke Chang Jiang uspijevaju riža, naranče, mandarine i uljana repica. Kotlina Si Chuan je poznati proizvodjač riže, uljane repice, šećerne trske, čaja i naranči.
Šume
Na cjelokupnoj kineskoj teritoriji pod šumama se nalazi 158 milijuna i 94 tisuća hektara, što čini 16.55 posto kineske teritorije. U odnosu na druge zemlje svijeta, pokrivenost pod šumamama u Kini iznosi 30.8 posto. Prirodne šume se nalaze u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu Kine, a gusto naseljena i gospodarski razvijena ravničarska područja na istoku zemlje. Prostrano sjeverozapadno područje Kine siromašno je šumama.
Na području Kine prisutna je velika biološka raznolikost šuma, sa više od 2800 vrsta drveća. Rijetke i egzotične vrste drveća su ginko i kineska jela. Radi zaštite okoliša i podmirivanja zahtjeva gospodarskog razvoja, u Kini se vrši pošumljavanje velikog obujma. Površina pod šumskim kulturama u Kini trenutno iznosi 33 milijuna i 790 tisuća hektara, po čemu se Kina nalazi na prvom mjestu u svijetu.
Šumske zone u Kini su: sjeveroistočna šumska zona, koja obuhvaća planine Veliki i Malig king i planinu Chanbei. To je ujedno i najveća zona prirodnih šuma u Kini. Druga po veličini je jugozapadna šumska zona, koja obuhvaća planinsko područje Hengduan, podnožje Himalaja i veći dio rijeke Jalucanbu. Treća po redu, najznačajnija zona šumskih kultura, je jugoistočna šumska zona, koja obuhvaća planinska područja južno od masiva Qin i rijeke Huaihe, te istočno od visoravni Yungui. U Kini postoji široki zaštitni šumski pojas. Jedan od njih je zaštitni šumski pojas koji pokriva sjeveroistočni, sjeverni i sjeverozapadni dio zemlje dugačak više od 7 tisuća kilometara, koji se nalazi na površini od oko 260 milijuna hektara, što je četvrti dio kopnenog dijela Kine. Ovaj zaštitni šumski pojas je najveći ekološki projekat u svijetu.
Pašnjaci
Pašnjaci u Kini se nalaze na površini od 266 milijuna i 60 tisuća hektara, što čini jednu četvrtinu ukupne površine kineske teritorije. Kina je jedna od zemalja koje imaju najveću površinu pašnjaka u svijetu. Prirodni pašnjaci se uglavnom nalaze sjeverno i zapadno od planina Veliki king i Yinshan, a istočno od podnožja visoravni Qinghai-Tibet. Vještački pašnjaci se uglavnom nalaze u jugoističnom dijelu Kine, između obradivog zemljišta i šuma.
Stočarska područja u Kini se nalaze u Unutarnjoj Mongoliji, Xinjiangu i oblasti Qinghai. U Unutarnjoj Mongoliji se nalazi najveće stočarsko područje u Kini, gdje se uzgajaju čistokrvni konji i goveda ”sanhe”. U stočarskom području u Xinjiangu se uzgajaju sviloruna ovca, altajski ovan i konj ”ili”. U oblasti Qinghai najviše se uzgaja jak i konj ”hequ”, a područje Tibeta je poznato po uzgajanju jakova.
(Izvor: cri.cn)
