Rudni, sunčevi, vjetrovni i vodeni resursi
Rudni, sunčevi, vjetrovni i vodeni resursi
Prema bogatstvu rudnih resursa Kina se, sa 12 posto svjetskih resursa rude, nalazi na trećem mjestu u svijetu, ali po glavi stanovnika, prosjek rudnih resursa u Kini iznosi tek 58 posto svjetskog prosjeka, po čemu se Kina nalazi na 53. mjestu u svijetu. U Kini se do sada zna za 171 vrstu ruda, među kojima ima 10 vrsta energetskih ruda, crni, obojeni i plemeniti metali, nemetali, nafta i prirodni plin. Po rezervama rude, više od polovine rudnih nalazišta u Kini zauzimaju prva tri mjesta u svijetu.
Nalazišta rijetke zemlje, gipsa, vanadijuma, titana, tantala, volframa, betonita, grafita, mirabilita, barita, magnezita i antimonita se nalaze na prvom mjestu u svijetu.
Najvažnija nalazišta:
uglja: Po zalihama uglja Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu. Prema dosadašnjim podacima, Kina ima zalihe od tisuću milijardi tona uglja. Nalazišta uglja su u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zemlje, a najviše ih ima u provincijama Shan Xi, Shaan Xi i u Unutarnjoj Mongoliji.
nafte i prirodnog plina: Nalazišta nafte i prirodnog plina koncentrirana su u sjeverozapadnom, sjeveroistočnom i sjevernom dijelu zemlje, te u plićacima jugoistočnog primorja. Do kraja 1998. godine u Kini je bilo otkriveno 509 nalazišta nafte i 163 nalazišta prirodnog gasa. Zalihe nafte i prirodnog plina procijenjene su na 19 milijardi i 850 milijuna tona nafte i 1950 milijardi kubika prirodnog plina, po čemu se Kina nalazi na 9. odnosno na 20. mjestu na svijetu. Kopnene zalihe nafte i prirodnog plina čine 73.8 posto, odnosno 78.4 posto, od čega je formirano 6 velikih zona nalazišta nafte i prirodnog plina.
Metali:
Crni metali: U Kini se nalaze nalazišta željeza, mantana, titana i drugih vrsta crnih metala. Procijenjene rezerve željeza su oko 50 milijardi tona, a nalazišta se nalaze u provincijama Liaoning, Hebeju, Shan Xi i Si Chuan.
Obojeni metali: U Kini se nalaze velike rezerve obojenih metala, od kojih zalihe rijetke zemlje čine 80 posto ukupnih zaliha u svijetu. Zalihe antimona čine 40 posto svjetskih zaliha, a rezerve volframa su četiri puta veće od svjetskih zaliha.
Sunčevi, vjetrovni i vodeni resursi
Na teritoriji Kine nalazi se mnogo rijeka, a neke od njih imaju velika kolebanja u vodostaju. Kina ima bogate vodene resurse. Prema raspoloživim podacima, zalihe energije vode u Kini iznose oko 680 milijuna KW, a godišnja proizvodnja struje iznosi 5920 milijardi kilovat-sati. Kapacitet iskorištene energije vode iznosi 378 miliona KW, a godišnje proizvodnje struje 1920 milijardi kilovat-sati. Prema vodenim resursima, Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu, kako po zalihama vodenih resursa, tako i po iskorištenim resursima vode.
Ukupne zalihe energije vjetra na visini od 10 metara u Kini iznose 3 milijarde i 226 milijuna KW. Postoje proračuni da zaliha vjetrovnih resursa na kopnu iznose 253 milijuna KW, a u priobalnom dijelu oko 750 miliona KW. Izvori energije vjetra nalaze se u pustinjskom i području stepa u sjeverozapadnom,sjevernom i istočnom dijelu Kine, te u istočnom i jugoistočnom primorju i na otocima. Krajem 1998.godine ukupni kapaciteti 20 centrala energije vjetra u Kini su iznosili 223 tisuće i 600 KW. Najveća eolska elektrana u Kini je Dabancheng u Xin Jiangu. To je, sa 111 agregata generatora kapaciteta 300, 500 i 600 KW, najveća azijska eolska centrala. Ukupni kapacitet elektrane je 57 tisuća i 500 KW.
Kina ima bogate resurse sunčeve energije. Godišnji obujam solarne energije na kopnu jednak je količini energije koju proizvede 2400 milijardi tona standardnog uglja. Dvije trećine kineske teritorije godišnje dobije 6000 milijuna britanskih termalnih jedinica sunčeve energije. Sjeverozapadni dio Tibeta godišnje dobije 8400 milijuna britanskih termalnih jedinica sunčeve energije, po čemu je Tibet jedno od najbogatijih područja resursima sunčeve energije. Prva elektrana solarne energije velikog kapaciteta puštena je u proizvodnju u listopadu 1982.godine, nalazi se u selu Guligutai, u okrugu Balingyou, u Unutarnjoj Mongoliji.
(Izvor: cri.cn)
