Kineska ekološka vizija – ključni doprinos globalnom upravljanju
Globalno upravljanje okolišem došlo je do raskrižja obzirom da klimatske promjene, gubici bioraznolikosti i onečišćenje oceana predstavljaju izravnu prijetnju ekosistemu i dobrobiti ljudi, utječući na hranu, zdravlje i sigurnost, globalni se prioritet i dalje prebacuje na povećanje proizvodnje fosilnih goriva, usred naglog porasta geopolitičke napetosti, kako bi se osigurala opskrba za ekonomski oporavak nakon pandemije.
Izlazak iz ove slijepe ulice zahtijeva i vizionarsko razmišljanje i kreativna rješenja. Potraga Kine, kao druge najveće ekonomije svijeta, za ekološkom civilizacijom prirodno je privukla pažnju svijeta.
Široko i duboko
Ekološka civilizacija sadrži široku i duboku teoriju. To znači izgradnju novog oblika civilizacije koji čovjeku i prirodi omogućuje skladan suživot. Eko-civilizacija ima svoje korijene u bogatoj drevnoj kineskoj filozofiji i kulturi, poput konfucijanizma, taoizma i budizma, koji zagovaraju ravnotežu, umjerenost i poštovanje prema prirodi. Također crpi inspiraciju iz modernih ekoloških teorija i praksi, kao što su održivost, uključiv razvoj, kružna ekonomija i nisko-ugljična tranzicija.
Eko-civilizacija nije samo koncept. Da bi se provela u praksi, eko-civilizacija je upisana u kineski Ustav 2018. Slijedeći njegove smjernice, Kina je pokrenula goleme akcijske planove za čist zrak i čistu vodu, izgradnjom desetaka hiljada stanica za praćenje širom zemlje i velikim jačanjem provedbe zakona o zaštiti okoliša. Osim toga, Kina je postigla veliko poboljšanje kvalitete zraka u svijetu, pri čemu je koncentracija PM2,5 u Pekingu pala za 66,5 posto od 2013. do 2022.
Također prošle godine, kineski BDP premašio je 120 triliona kineskih juana (17,24 triliona dolara). Kineski ekonomski razvoj postigao je golem uspjeh i dao veliki doprinos globalnom ekonomskom rastu, što jača samopouzdanje Kine da nastavi s zajedničkim naporima za smanjenje emisija ugljika, smanjenje zagađenja, širenje zelenog razvoja i postizanje kvalitetnijeg ekonomskog rasta.
Kineski ekološki koncept i prakse mogli bi pomoći u stvaranju inovativnih rješenja za rješavanje globalnih izazova. Na međunarodnom nivou, Kina je aktivno sudjelovala u globalnom upravljanju okolišem i saradnji.
Kako bi se uhvatila u koštac s klimatskim promjenama, Kina je ratificirala Pariški sporazum, izgradivši najveće solarne i vjetroelektrane na svijetu, i smanjila svoj intenzitet ugljika za više od jedne trećine, a udio uglja u potrošnji primarne energije pao je sa 68,5 posto na 56 posto u proteklih 10 godina. Kina se obavezala da će postići vrhunac emisija ugljičnog dioksida do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.
Veći doprinos
Kina je proglasila 25 posto svog kopnenog teritorija zonama “ekološke crvene linije”, koja pokriva ekološki osjetljiva područja, ekološki ranjiva područja i ekološki funkcionalne zone, te obuzdala trend eko-degradacije kroz konkretne mjere kao što su zabrana sječe, vraćanje poljoprivrednog zemljišta šuma i travnjaka, osnivanje nacionalnih parkova, kontrola onečišćenja vode i zabrana ribolova u slivu Yangtzea. Ove akcije i rezultati govore više od riječi i privlače svjetsku pažnju.
Od 2022., Kina je krenula na novo putovanje kako bi slijedila kineski put modernizacije, čiji je sastavni dio skladan suživot između čovjeka i prirode. Pomoći će daljnjem razvoju eko-civilizacije u dugoročnom društveno-ekonomskom razvoju Kine. Također će omogućiti Kini da pruži veći doprinos globalnom upravljanju okolišem i veću potporu drugim zemljama, posebno globalnom jugu, u njihovim nastojanjima za održivim razvojem i zajedničkim prosperitetom za sve.
(Autor je direktor nevladine organizacije Institute of Public and Environmental Affairs)
