Intervju ambasadora NR Kine u BiH Ji Pinga za BHT
1. Prije nekoliko dana su završena “Dva zasjedanja” u Kini. Molim Vas da predstavite glavne rezultate, odnosno, svijetle tačke ovogodišnja “Dva zasjedanja”. Primijetili smo da je Kina snizila očekivani rasti BDP-a. Da li to ima veze sa trgovinskim sporom između Kine i SAD-a?
Prošle godine, Kina je obilježila 40. godišnjicu reformi i otvaranja prema svijetu, a ove godine obilježava se 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine. Ovogodišnja “Dva zasjedanja” održana u tom kontekstu, koji govori o povezivanju prošlosti i budućnosti, imaju poseban značaj. Zasjedanja su iznjedrila mnogo svijetlih tačaka, od kojih dvije zavređuju pažnju:
Prvo, kineska ekonomija održava stabilno funkcionisanje. U kontekstu rastućeg međunarodnog trgovinskog protekcionizma, vrijednost BDP-a Kine u 2018. godini je dostigla 13,6 triliona američkih dolara, dok je ekonomija zabilježila rast od 6,6% i zauzela prvo mjesto među pet najvećih ekonomija na svijetu, što nije lako postići. Trenutno je povećan silazni pritisak svjetske ekonomije. Nekoliko glavnih međunarodnih respektabilnih institucija snizilo je očekivani rast svjetske ekonomije. Na osnovu ukupne ekonomije koja iznosi skoro 14 triliona, Kina očekuje da će stopa rasta njene ekonomije biti od 6% do 6,5% u ovoj godini. Kao što ste rekli, Kina je snizila očekivanu stopu rasta, ali je to prirodno usporavanje imajući u vidu ekonomski obim, te treba obratiti pažnju na to šta to govori o rastu na osnovu velike baze i sume. Što se toga tiče, to jeste “napredak”. U kineskom ekonomskom rastu uglavnom dominira unutrašnja potražnja. Udio potrošnje u BDP-u je dosegao do 58,8%. Zato trgovinski spor između Kine i SAD-a nije, niti će promijeniti temelje razvoja kineske ekonomije. Utjecaj trgovinskog spora na kinesku ekonomiju je isključivo ograničen na nivo tržišnog očekivanja. Uistinu, kineska ekonomija se suočava sa silaznim pritiskom. Ali u Kini postoji jedna izreka koja kaže “Sve dok održavamo jak duh, rješenja je uvijek više nego pitanja”. Proteklih 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine, naročito 40 godina od reformi i otvaranja prema svijetu, već je stvorena čvrsta osnova kineske ekonomije, koja daje snažnu izdržljivost budućem razvoju. Kina je potpuno uvjerena i sposobna osiguravati da se ekonomija kreće u razumnom rasponu, te promicati ekonomski rast sa visokim kvalitetom.
Drugo, Kina će uvijek ostati posvećena otvaranju. Na ovogodišnja “Dva zasjedanja” usvojen je Zakon o stranim investicijama Narodne Republike Kine, koji će biti čvrsta zakonska osnova za unapređivanje otvaranja na još viši nivo. To je još jedna važna mjera koju je Kina poduzela nakon što je usvojila niz olakšica u politikama, s ciljem unapređenja investicijske slobode u prošloj godini, što predstavlja odlučnost Kine u otvaranju svog tržišta prema svijetu i njenu ambiciju u istraživanju načina na koji zemlje u razvoju ostvaruju sopstveni razvoj, koristeći strane investicije. Kao što je navedeno u ovogodišnjem Izvještaju o radu Vlade, Kina će dalje širiti obim i nivo otvaranja, usavršavati strukturu, mehanizam i sistem otvaranja, te unaprijediti razvoj visokog kvaliteta otvaranjem visokog standarda. Kineski razvoj ne može se odvojiti od svijeta, dok je Kina potrebna za prosperitet svijeta. Kina će nastaviti težiti razvoju sa otvorenim vratima, pružajući više prilika svjetskom razvoju. Vjerujem da će to također otvoriti veći prostor za ekonomsku saradnju između Kine i BiH.
2. Odnosi Pekinga i Vašingtona se pogoršavaju nakon što su Sjedinjene Države zabranile poslovanje telekomunikacijskog giganta Huaweia zbog navodne špijunaže i sigurnosnih propusta. Kompanija Huawei je zbog toga tužila SAD. Da li su optužbe kompanije osnovane?
Ne mislim da se odnosi Pekinga i Vašingtona pogoršavaju. Trenutno, trend “napretka” odnosa između Kine i SAD-a nije se promijenio. No, postoje ipak neki sukobi i sporovi iako se održava generalna stabilnost, u tim odnosima. Svakoj poštenoj i nepristranoj osobi je sasvim očito da nedavna akcija protiv određene kineske kompanije nije čisti pravosudni predmet, već intervenisanje u ekonomska djelovanja političkim sredstvima.
Kompanija Huawei je svjetski snabdjevač tehnike i posluje u više od 170 zemalja, te je potpisala komercijalne ugovore o 5G sa više od 20 zemalja. Službenici Savezne kancelarije za informacijsku sigurnost Njemačke i Nacionalnog centra za sajber sigurnost Britanije su nedavno potvrdili da nisu našli nikakve dokaze da djelovanje kompanije Huawei predstavlja sigurnosnu prijetnju. Ni gigantske kompanije ovog sektora kao što su Vodafone i Ericsson ne podržavaju SAD u skučavanju Huaweia.
Kineska vlada odlučno štiti legitimne i zakonite interese kineskih preduzeća. Podržavamo kompaniju o kojoj je riječ u traženju zakonske zaštite kako bi zaštitila svoje interese. Također, nadamo se da će relevantne strane poštovati tržišno pravilo pravedne i slobodne konkurencije kako bi se stvorio fer i pravedan tržišni ambijent za investicije kineskih preduzeća.
Trenutno, Huawei se aktivno priprema za učešće u izgradnji 4G mreže i “pametnog grada” kao i “sigurnog grada”, koji će ponuditi BiH više od 300 radnih mjesta, te pokreće Program stažiranja “Sjeme za budućnost”, namijenjen univerzitetskim studentima u BiH, što će uveliko doprinijeti razvoju telekomunikacijske industrije, ekonomije i društva BiH.
3. Kina se uvijek zalagala za strategiju otvaranja i multilateralizam. Međutim, Zapad zamjera Pekingu odnos prema Ujgurima, muslimanskoj zajednici na zapadu zemlje. Kako se kineska vlada nosi sa ovim izazovom?
To su dva pitanja različite prirode. Prvo da odgovorim na ovo zadnje pitanje. I ja sam primijetio da u posljednje vrijeme pojedine zemlje i mediji kritikuju Kinu po pitanju Xinjiang-a. Vi kao novinar znate da je istina životna linija medija. Možda se sjećate da su prije nekoliko mjeseci, neki zlonamjerno dramatizirali “Slučaj Mihrigul”, koji je kasnije potvrđen kao još jedna apsurdna farsa. Xinjiang je multietničko područje. Na ovom području živi 13 miliona muslimana. Bio sam u više navrata u Xinjiang-u. Imam prijatelje iz etničkih grupa i Han i Ujgura. Vidio sam da harmonično zajedno žive sve etničke grupe, ljudi žive i rade u miru, te u potpunosti uživaju slobodu vjeroispovijesti. Trenutno, u Xinjiang-u ima 24,4 hiljade džamija. U prosjeku jedna džamija na 530 muslimana. Taj razmjer je mnogo veći od onoga u pojedinim zemljama koje nas kritikuju.
Neki optužuju Centre za strukovno obrazovanje i obuku u Xinjiang-u da su “koncentracioni logori” u kojima je navodno zatvoreno preko milion muslimana. To nije istina. Centri za strukovno obrazovanje i obuku su nastavne ustanove. Pored podučavanja državnog pravnog znanja i zajedničkog jezika, osiguravaju se i razne stručne obuke kao što su e-trgovina, prerada hrane i dr. Polaznici mogu redovno ići kući i obezbijeđena je menza sa halal hranom i čiste učionice, tako da su ljudska prava u potpunosti poštovana i zaštićena. Da li postoje takvi dobri “koncentracioni logori” u svijetu?
Istinu je najbolje posvjedočiti svojim očima. U posljednje vrijeme, pozivali smo predstavnike iz nekih zemalja i međunarodnih organizacija da posjete Centre za strukovno obrazovanje i obuku u Xinjiang-u. Mnogi od njih su izrazili objektivan i pravedan stav. Usvojena je rezolucija, koja cijeni napore učinjene od kineske vlade s ciljem brige prema muslimanima, na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova Organizacije islamske saradnje (OIC) koji je održan u Abu Dabiju početkom ovog mjeseca. Prošle godine je 150 miliona turista posjetilo Xinjiang, među kojima je više od 2,6 miliona iz inostranstva. Izražavamo dobrodošlicu i prijateljima u BiH da posjete Xinjiang kada budu imali priliku.
Što se tiče prvog pitanja koje ste postavili, sadašnji svijet je pun neizvjesnosti. Unilateralizam i protekcionizam predstavljaju rastući trend i sve dublje utiču na međunarodnu saradnju. Kineska strana je oduvijek naglašavala da protekcionizam ne može sebe zaštititi dok unilateralizam samo nanosi štetu drugima, a ne može priskrbiti korist za sebe. Kineska strana uvijek smatra da je multilateralizam kamen temeljac postojećeg međunarodnog poretka. Samo će multilateralizam vremenom učiniti međunarodne odnose demokratskim. Mi ćemo, noseći zastavu izgradnje zajednice zajedničke sudbine čovječanstva, nastaviti stajati na pravoj strani historije i podržati zajedničke interese većine zemalja. Kina će raditi sa svim zemljama da na principu multilateralizma odlučno podržava međunarodni sistem usmjeren na UN i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu.
4. Kao novi ambasador Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini, šta je Vaš plan za unapređenje odnosa između BiH i Kine u okviru Inicijative “Pojas i put” i Saradnje 16+1? Kako komentarišete nedavna upozorenja sa Minhenske konferencije, ali i zvaničnog Brisela o zabrinjavajućem utjecaju Kine na Balkan?
Kina i zemlje na Balkanu imaju tradiciju prijateljske razmjene. Dvije strane imaju veliku ekonomsku komplementarnost, i dosta toga zajedničkog, kao i veliki prostor za saradnju kada je riječ o savladavanju izazova i podsticanju rasta. Proteklih godina, pod vodstvom Inicijative “Pojas i put” i saradnje 16+1, praktična saradnja između dvije strane je postigla plodne rezultate. Sljedećeg mjeseca će se održati Drugi forum međunarodne saradnje “Pojas i put” i Osmi samit Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Vjerujem da će obje konferencije donijeti više vitalnosti saradnji između Kine i zemalja u ovom regionu. Međutim, uistinu kao što ste rekli, postoje neki ljudi kojima nije drago da vide ovu lijepu realnost i perspektivu. Oni maliciozno raspiruju teoriju o “kineskoj prijetnji” i tvrde da Kina na ovaj način izvršava utjecaj i politički prodor na Balkanu. Hoću da naglasim da su lideri Kine u više navrata poručili da će kineska strana dosljedno podržavati “zlatno pravilo” opsežnih konsultacija, zajedničkog doprinosa i zajedničke koristi, te zagovarati da svi zajedno rade, u cilju unapređivanja saradnje.
Opsežne konsultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jedan prema drugom. Nikada nismo podržavali “prioritet sopstvene zemlje”, već smo insistirali da se uključene strane dogovaraju, te dijele koristi i rizike. Kineska strana nikada ne uslovljava saradnju političkim zahtjevima.
Zajednički doprinos znači otvorenost i inkluzivnost. Ni Inicijativa “Pojas i put”, ni Saradnja 16+1 nisu ekskluzivni i zatvoreni klubovi, već otvorene i transparentne platforme. Mi smo spremni da se razgovara o trilateralnoj i multilateralnoj saradnji. Termoelektrana u Stanarima u Republici Srpskoj, koju je gradila kineska kompanija, je predana britanskoj kompaniji EFT. Projekat Blok 7 Termoelektrane u Tuzli, koji se nalazi u Federaciji BiH, će također koristiti opremu treće strane, kao što su SAD i Njemačka. Sve to su dobri primjeri.
Zajednička korist znači zajedničku pobjedu. Prosječna mjesečna plata 2018. godine u Opštini Stanari, gdje se nalazi Termoelektrana, dosegla je do 1.210 KM, po čemu je na prvom mjestu među opštinama u Republici Srpskoj. Svi ekološki indikatori Termoelektrane strogo provode standarde EU. Lokalni građani su čak mislili da ne radi zbog toga što nema buke i crnog dima. Vjerujem da će biti ista priča i za projekat Blok 7 Termoelektrane u Tuzli u budućnosti. Činjenice dokazuju da Inicijativa “Pojas i put” i Saradnja 16+1 nisu “dužnička zamka”, već “ukusna pogača”. Nisu ni geopolitički instrumenti, već prilike za zajednički razvoj.
Naravno, svim novim stvarima je potreban proces razvoja koji ide od sumnje do razumijevanja i konačno do priznavanja. Pozdravljamo sve sfere bh. društva da uzmu aktivno učešće i slobodno daju konstruktivne prijedloge kako bi se zaista implementiralo pravilo opsežnih konsultacija, zajedničkog doprinosa i zajedničke koristi.
Kini je drago da vidi ujedinjenu, stabilnu, otvorenu i prosperitetnu Evropu. Iako postoji još nekoliko zemalja koje nisu članice Evropske unije, Kina podržava pridruživanje zemalja Balkana, uključujući i BiH, Evropskoj uniji. Kina dosljedno podržava proces evropskih integracija, težnju ka osnaživanju EU kroz jedinstvo, te se zalaže za svestrano i balansirano razvijanje odnosa sa institucijama i članicama EU, kao i drugim zemljama u Evropi, uz međusobno unapređivanje. Saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, zasnovana na zajedničkim interesima i stvarnim potrebama, je otvorena i transparentna inter-regijska saradnja međusobne koristi i pobjede više strana. Pozivamo na podršku i konstruktivno učešće EU i drugih strana.
Kina je najveća zemlja u razvoju dok je EU najveća unija razvijenih zemalja. Kina uvijek stavlja Evropu na važno mjesto svojih vanjskih odnosa. Krajem ovog mjeseca, predsjednik Kine Xi Jinping će posjetiti Evropu, prvu destinaciju ovogodišnjih posjeta, što u potpunosti pokazuje da Kina pridaje veliku važnost Evropi. Kina i EU trebaju ojačati međusobno povjerenje. Kina će nastaviti jačati razmjenu na visokom nivou sa EU i njenim članicama, u potpunosti koristeći ulogu strateškog vodstva koju mehanizam Sastanaka lidera Kine i EU igra u razvoju sino-evropskih odnosa. Kineski premijer Li Keqiang će posjetiti sjedište EU sljedećeg mjeseca. Tom prilikom će, zajedno sa liderima EU, održati novu rundu dijaloga lidera Kine i EU. Očekuje se da će se dvije strane, kroz ovu rundu dijaloga, odnositi prema sino-evropskim odnosima sa strateškog i dugoročnog stajališta, te promovisati zdrav i stabilan razvoj sino-evropskih odnosa sa mentalitetom međusobnog poštovanja, uzajamnog razumijevanja i ciljanog unapređenja saradnje.
