Dok američke i evropske ekonomije posustaju, azijska tržišta će ukupno činiti tri četvrtine svjetskog rasta sljedeće godine

U 2022. godini svjetska ekonomija našla se pod brojnim udarima. A 2023. godina bi mogla biti prilično gruba zbog kontinuiranog utjecaja neželjenih događaja kao što su ukrajinska kriza, povećanje stope američkih Federalnih rezervi, svjetska inflacija, energetska i prehrambena kriza, kao i dugotrajna pandemija.

U pozadini tako nestabilnog međunarodnog poretka, Kina je zadržala dobre osnove i težila visokokvalitetnom razvoju. Otpornost i potencijal njene ekonomije ulili su nadu međunarodnoj zajednici.

Obični ljudi širom svijeta već vode težak život u 2022. godini: iznajmljivanje kuće je preskupo, račun za struju je previsok da bi se mogao priuštiti, odlazak u supermarket često znači kupovanje povrća u prodaji.

“Možda ulazimo u novu eru velike stagflatorne nestabilnosti”, napisao je Nouriel Roubini, profesor emeritus ekonomije i međunarodnog poslovanja na Stern School of Business njujorškog univerziteta, u članku časopisa Time sredinom oktobra.

Razorna inflacija se osjetila i u razvijenim i u zemljama u razvoju. Godišnja stopa inflacije u Sjedinjenim Državama je u junu dostigla 9,1 odsto, najvišu u skoro 41 godinu, a u novembru je ostala čak 7,1 odsto. Inflacija u eurozoni je dvocifrena već tri mjeseca zaredom. Osnovne potrošačke cijene u Japanu skočile su za 3,7 posto u novembru, najveće od decembra 1981. Godišnja stopa inflacije u Turskoj ubrzala se na 85,51 posto u oktobru, što je najviši nivo od 1997. Očekuje se da će inflacija u Argentini dostići skoro 100 posto do kraja godine .

Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su niz sankcija Rusiji u nadi da će ugušiti kanale izvoza energije u zemlji i uništiti njenu ekonomiju. Međutim, te sankcije su imale negativan učinak i povrijedile američke saveznike, te su pokrenule svjetsku energetsku krizu.

“Globalna ekonomija suoučava se sa najvećom energetskom krizom od 1970-ih. Energetski šok je podigao inflaciju na nivoe koji nisu viđeni mnogo decenija i smanjuje ekonomski rast u cijelom svijetu,” napisao je Alvaro Santos Pereira, glavni ekonomista i privremeni dopisnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) novembra.

Dodatak tim nevoljama su Sjedinjene Države koje kontinuirano uvode destruktivne politike koje opterećuju svjetsku ekonomiju podižući globalne cijene, uznemirujući finansijska tržišta i potkopavajući globalni ekonomski i trgovinski poredak.

Da bi smanjio inflaciju, FED je ove godine sedam puta podizao kamatne stope sa ukupnim povećanjem od 425 baznih poena, i signalizirao da će nastaviti da povećava stope početkom 2023. i da neće početi da ih smanjuje do 2024. Ostatak svijet je osjetio bolne posljedice.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao je da će globalni ekonomski rast usporiti sa 6,0 posto u 2021. na 3,2 posto ove godine. Mnoge zemlje u razvoju doživjele su slabljenje njihovih valuta u odnosu na dolar, dok su neke zemlje s niskim dohotkom već izložene velikom riziku od ili u dugom problemu.

Globalna ekonomija je “opasno blizu” recesije, jer je inflacija i dalje povišena, kamatne stope rastu, a rastući teret duga pogađa svijet u razvoju, rekao je u oktobru predsjednik Svjetske banke David Malpass.

“Doživljavamo fundamentalni pomak u svjetskoj ekonomiji od one relativne predvidljivosti… u svijet sa više krhkosti,” izjavila je generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva početkom oktobra.

MMF je već u oktobru smanjio izglede za globalni rast za 2023. na 2,7 posto. Međutim, Georgieva je ponovila sredinom decembra da će vjerovatnoća daljeg smanjenja njenih projekcija biti “velika”, nazvavši 2023. “veoma tešku godinu”.

U međuvremenu, mnogi posmatrači su vjerovali da bi 2023. mogla biti tačka razmimoilaženja, s tim da bi razvijene zemlje mogle kliziti u recesiju, a ekonomije u usponu početi da se oporavljaju.

Ekonomska prognoza OECD-a o Sjedinjenim Državama kaže da se predviđa da će realni BDP porasti za 0,5 posto u 2023. Još pesimističnije, model vjerovatnoće recesije Bloombergovih ekonomista predviđa 100-postotnu šansu za recesiju u zemlji do oktobra 2023. godine.

Tržište je očekivalo da će se FED držati svoje agresivne monetarne politike. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg daju srednju procjenu da će referentna vrijednost politike dostići vrhunac od 4,9 posto 2023. godine, budući da će centralna banka sljedeće godine vjerovatno uvesti još dva povećanja stope od 25 baznih poena.

„Inflacija nagriza sve“, rekao je Jamie Dimon, predsjednik i glavni izvršni direktor JP Morgan, početkom decembra. “Kada gledate naprijed, te stvari mogu vrlo dobro poremetiti ekonomiju i uzrokovati blagu ili tešku recesiju o kojoj ljudi brinu.”

Stvari bi mogle biti gore za Evropu. Evropska centralna banka je od jula četiri puta podigla kamatne stope uz ukupno povećanje od 250 baznih poena. U međuvremenu, sankcije EU su u velikoj mjeri smanjile ruski izvoz energije u Evropu, povisile cijene energije i dodatno pogoršale položaj Evrope.

Za 2023. godinu u cjelini, jesenja prognoza Evropske komisije predviđa realni rast BDP-a u EU i eurozoni od 0,3 posto — znatno ispod 1,5 posto i 1,4 posto očekivanih u prethodnoj julskoj prognozi.

“Rast cijena energenata i divlja inflacija sada preuzimaju maha i suočavamo se sa veoma teškim periodom i sa socijalne i sa ekonomske tačke gledišta,” upozorio je u novembru evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

On je rekao da su izgledi za narednu godinu “značajno oslabljeni” i da će većina zemalja EU biti u recesiji u četvrtom kvartalu ove godine.

Put naprijed za ekonomije u razvoju je malo sunčaniji. Dok američke i evropske ekonomije posustaju, azijska tržišta u nastajanju će ukupno činiti tri četvrtine svjetskog rasta sljedeće godine, navodi OECD.

“Dok će vanjska potražnja ostati slaba do prve polovine 2023. godine, domaća potražnja u Aziji je podržana ponovnim otvaranjem i ublažavanjem finansijskih uslova”, napisala su dva azijska ekonomista Morgan Stanleya u novembru za singapurski The Business Times. „U 2023. rast Azije će moći nadmašiti rezultate zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji.

Istočna Azija će održati snažan ekonomski rast 2023. godine, rekao je Kiatipong Ariyapruchya, viši ekonomista Svjetske banke za Tajland, dodajući da će kineski ekonomski oporavak poslužiti kao “vjetar u leđa” za oživljavanje globalne ekonomije.

Suočena sa sve većim krizama 2022. godine, Kina je održala ukupnu stabilnost svoje ekonomije efektivno koordinirajući politiku COVID-19 s ekonomskim i društvenim razvojem i uvodeći niz paketa poticaja za podršku preduzećima, stabilizaciju potrošačkih cijena i jačanje povjerenja globalnih investitora.

Gledajući u budućnost, Kina nije samo dala prioritet ekonomskoj stabilnosti, s ciljem ostvarivanja stabilnog napretka istovremeno osiguravajući ekonomsku stabilnost, već se također obavezala da će dalje povećati domaću potražnju i dati punu ulogu osnovnoj ulozi potrošnje i ključnoj ulozi investicija u 2023. godini.

Uzimajući u obzir činjenicu da Peking ima na raspolaganju raznolik set alata kako bi osigurao otporan oporavak, posmatrači predviđaju da će kineska ekonomija imati dobre performanse sljedeće godine, što će dati snažan zamah svjetskom oporavku.

Kinesko tržište nastavlja da pokazuje svoju privlačnost. Podaci kineskog Ministarstva trgovine kažu da su direktna strana ulaganja (FDI) na tlu Kine, u stvarnoj upotrebi, porasla za 9,9 posto u odnosu na prethodnu godinu na skoro 1,16 biliona juana u prvih 11 mjeseci ove godine. Izraženo u američkim dolarima, priliv je porastao za 12,2 posto u odnosu na prethodnu godinu na 178,08 milijardi dolara. Priliv SDI u visokotehnološke industrije skočio je za 31,1 posto u odnosu na godinu ranije.

Fukaishi Akihiro, predsjednik Epson (China) Co., Ltd., rekao je da iako pod pandemijom, njegova kompanija i dalje vidi stabilan poslovni rast i razvoj u Kini.

Kineski ekonomski potencijal je takođe porastao. U Globalnom indeksu inovacija 2022. koji je objavila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu, Kina se popela na 11. mjesto među 132 ispitane ekonomije. To je 10. uzastopni uspon zemlje.

“Sve osnove su postavljene” u Kini za nastavak ekonomskog rasta u narednih 20 godina, izjavio je krajem novembra izvršni direktor BHP grupe Mike Henry, dodajući da će “očigledno da će Kina pružiti malo stabilnosti globalnom rastu tokom sljedeće godine.”

Kao što se vidi, razvoj Kine pokazao je snažan pozitivan efekat prelivanja širom svijeta. Na petom sajmu China International Import Expo postignuti su probni ugovori u vrijednosti od 73,52 milijarde dolara za jednogodišnje kupovine roba i usluga, što je povećanje od 3,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Globalna razvojna inicijativa koju je predložila Kina dobila je podršku više od 100 zemalja i međunarodnih organizacija, a Kina je potpisala dokumente o saradnji Pojas i put sa 150 zemalja i 32 međunarodne organizacije. Dokazano je da Kina konkretnim akcijama širom otvorila svoja vrata ostatku svijeta, što čini udio globalnog zajedničkog razvoja još većim.

Kina ostvaruje saradnju na dobitku i uspostavlja obostrano korisne ekonomske i trgovinske odnose sa zemljama širom svijeta, što je od velikog značaja za svjetsku ekonomiju, rekao je argentinski ekonomista Jorge Marchini.

Postoji toliko mnogo zemalja koje su spremne da rade s Kinom jer im je to izuzetno pomoglo u razvoju, rekla je Helga Zepp-LaRouche, osnivačica i predsjednica njemačkog trusta mozgova Instituta Schiller. “To je tajna inicijative Pojas i put i zašto mnoge zemlje žele da sarađuju sa Kinom.”