Blagdan proljeća (Chun Jie)
Blagdan proljeća, kineska Nova godina, po predaji koju je prihvatio građanski stalež, ima povijest dužu od 4000 godina.
Po kineskim narodnim običajima, Blagdan proljeća počinje 23. prosinca po lunarnom kalendaru, a završava se Blagdanom fenjera, tj. 15. siječnja po lunarnom kalendaru, i traje oko tri tjedna. U tom periodu su 30. prosinac, posljednji dan odlazeće godine, na kineskom jeziku “chusi”, i 1. siječanj, prvi dan nove godine, najsvečaniji dani.
U raznim krajevima Kine postoje različite tradicije i običaji, ali je svugdje isti običaj da cijela obitelj zajedno večera i potom zajedno provede noć chusi—30. prosinac. U južnoj Kini, na svečanoj večeri uoči Blagdana proljeća se služi oko 10 jela, među kojima su obvezno sir od soje tj. doufu i riba. Razlog za to je što na kineskom jeziku izgovor te dvije riječi podsjeća na riječ bogatstvo.
U sjevernom dijelu Kine ljudi uglavnom jedu jiaozi, jelo koje je napravljeno od pšeničnog brašna i mesa. Kineska tradicionalna jela tijekom proslave Blagdana proljeća su ona koja simboliziraju sreću i zajedništvo obitelji, kao što su niangao i tangjuan.
Postoji tradicija da u noći zadnjega dana odlazeće godine ljudi ne spavaju, kako bi pozdravili susret nove i stare godine. Pred ponoć ljudi pale vatromet kako bi proslavili doček Nove godine, a u ponoć nebo biva osvijetljeno vatrometom, što doprinosi svečanom raspoloženju.
Uobičajeno je da su 1. siječnja, po lunarnom kalendaru, svi članovi obitelji obučeni u blagdansku odjeću, dočekuju goste ili odlaze u posjete prijateljima i rođacima. Ako je u prethodnoj godini bilo nekih nesuglasica među prijateljima i rođacima, prilikom čestitanja Proljetnog festivala te nesuglasice bivaju međusobno oproštene i zaboravljene.
Aktivnosti tijekom proslave Blagdana proljeća su raznovrsne: prikazivanje filmova sa sretnim završetkom, lijepljenje “chunliana”, tj. novogodišnjih poruka koje se stavljaju na vrata, paljenje fenjera i drugo. Pored ovih običaja, putovanje je postalo sve popularnije među Kinezima.
Kina je zemlja sa mnogo narodnosti u kojoj, pored nacionalnosti Han, živi još 55 drugih nacija. Iako pripadnici tih manjina koriste druge jezike i pismo, imaju drugačije običaje i tradiciju, većina nacija Proljetni festival također smatra važnim blagdanom.
Iako se bit i način na koji Kinezi obilježavaju Blagdan proljeća s vremenom promijenio, ipak je mjesto koje ovaj blagdan zauzima u životu Kineza ostalo nepromijenjeno.
(Izvor: cri.cn)
