[Dobar dan, Kina!] Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (6): Papir, tisak

Papir

Papir.

Riječ “zhi”, odnosno “papir” pisana u kaligrafiji pod nazivom “xiao zhuan” koja se koristila poslije 221. godine p. n. e. kada je car Qin Shihuang ujedinio Kinu.

Riječ “zhi”, odnosno “papir” pisana u kaligrafiji pod nazivom “li shu” ili činovničko pismo kojim su pisale osobe nižeg položaja. To su tada većinom bili činovnici u birokraciji koja je u to vrijeme bila u snažnom porastu.

Riječ “zhi”, odnosno “papir” pisana u kaligrafiji pod nazivom “kai shu” ili obično pismo (tradicionalna verzija).

Riječ “zhi”, odnosno “papir” pisana u kaligrafiji pod nazivom “kai shu” ili obično pismo (pojednostavljena verzija).

Objašnjenje riječi “zhi”:

Papir (纸, zhǐ) je jedan od “četiri najveća izuma Kine”. Već u dinastiji Han (202. godine p.n.e. – 8. god. n. e.; 25. – 220. god. n. e.), Kinezi su izumili način izrade papira. Najraniji papir je napravljen od svile ili pamuka, zato lijevi dio znaka “纸” je “纟” što simbolizira tekstil. Znak “纟” sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang (17. – 11. stoljeća p. n. e.) se piše ovako: “（）”. Ovdje vrlo nalikuje nalikuje svili. Drugi dio znaka “纸” je “氏” (shì) koji predstavlja izgovor znaka.

Ključne riječi

Proizvodnja papira, sirovina, umjetno, nasljedstvo, pulpa od papira

Svakodnevni jezik

1. 我知道，蔡伦发明了纸。

(wǒ zhī dào, cài lún fā míng le zhǐ.)

Znam da je Cai Lun izumio papir.

2. 纸是人们日常生活的必需品。

(zhǐ shì rén men rì cháng shēng huó de bì xū pǐn.)

Papir je neophodan u svakodnevnom životu.

Vježba: pitanja

1. Kinezi su izumili papir prije više od 1800 godina. ( )

2. Drevni papir razlikuje se današnjeg papira, a glavna sirovina su mu drvo i slama itd. ( )

3. Najraniji kineski znakovi pisali su se na oklopima kornjača. ( )

Prije više od 1800 godina Kinezi su izumili papir. Prije toga kad god su željeli napisati knjigu, morali su sasjeći cijelu bambusovu šumu. Istovremeno je u Europi za jednu Bibliju trebalo više od 300 komada janjećih koža. Do 6. stoljeća vještina izrade papira proširila se u Koreju i Japan, a kasnije i u Europu preko Arabije i Egipta, tako da su ljudi svih ovih zemalja naučili proizvodnju papira.

Danas je papir neophodan u svakodnevnom životu. Današnji papir ne razlikuje se mnogo od drevnog papira, čija je sirovina uglavnom bila drvo, slama itd. Međutim, drevni ljudi su ručno radili papir, dok danas imamo opremu i sve više tehnologija izrade papira. Izum i širenje načina izrade papira potaknule su širenje kulture i proces njenog razvoja. Kako je dakle izumljen papir?

U drevno doba ljudi su urezivali znakove na kostima životinja ili oklopima kornjača, čime se trošilo mnogo vremena i snage. Kasnije su znakove pisali na komadima bambusa i svile, no bambus je bio težak, a svila skupa. Tijekom dinastije istočnog Hana (25. – 220. godine) čovjek po imenu Cai Lun izumio je metodu izrade papira. Prema legendi, jednom dok je bio na izletu vidio je da u rijeci plutaju tanke i bijele nakupine koje su nalikovale svilenoj vati, a potjecale su upravo iz kora stabala i konopa koje su se dugo močile u vodi. Cai Luna je inspirirao ovaj prizor te je nakon toga isjekao kore, konope, tkaninu i stare ribarske mreže, umočio ih u vodu i istukao u pulpu. Nakon namakanja, raširio je pulpu na prostirci za sušenje, a potom je napravio pravi papir. Od tada su Kinezi počeli pisati i slikati na papiru.

Papir.

Knjiga tiskana drvorezom.

Skulptura Cai Luna.

Tisak

Tisak pokretnim slogovima.

Riječ “yin” sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang (17. – 11. stoljeća p. n. e.).

Riječ “yin” sa zapisa na bronci nastalih između 1300. godine p. n. e. i 219. godine.

Riječ “yin” pisana u kaligrafiji pod nazivom “xiao zhuan” koja se koristila poslije 221. godine p. n. e. kada je car Qin Shihuang ujedinio Kinu.

Riječ “yin” pisana u kaligrafiji pod nazivom “li shu” ili činovničko pismo kojim su pisale osobe nižeg statusa. To su tada većinom bili činovnici u birokraciji koja je u to vrijeme bila u snažnom porastu.

Riječ “yin” pisana u kaligrafiji pod nazivom “kai shu” ili obično pismo.

Objašnjenje riječi “yin”:

Riječ “印” (yìn) sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang (17. – 11. stoljeća p. n. e.) izgleda (slika 2) kao da iznad stoji jedna ruka, a ispod se nalazi čovjek na koljenima. Zajedno izgleda kao da ruka pritišće čovjeka da klekne. Zbog toga je originalno značenje znaka “印” – “pritisnuti prema dolje”. Kasnije se taj smisao proširio da označava “印章” (yìn zhāng, pečat) jer se on također “pritišće prema dolje”, odnosno pečati. U drevnoj Kini su samo vladari smjeli imati pečat koji se zove “官印” (guān yìn), što znači pečat Vlade.

Ključne riječi

Tiskanje čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima, pokretni slog, žbuka, slaganje slogova, premazati tintu, tisak šablona

Svakodnevni jezik

1. 我们每天读书看报，这些书籍、报纸都是印刷出来的。

(wǒ men měi tiān dú shū kàn bào, zhè xiē shū jí、bào zhǐ dōu shì yìn shuā chū lái de.)

Svaki dan čitamo knjige i novine, ove knjige i novine su sve tiskane.

2. 我知道毕昇发明了活字印刷术。

(wǒ zhī dào bì shēng fā míng le huó zì yìn shuā shù.)

Znam da je Bi Sheng izumio tiskanje pokretnim slogovima.

Vježba: pitanja

1. Koji su nedostaci tiskanja čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima?

2. Tko je izumio tiskanje pokretnim slogovima?

Mi svaki dan čitamo knjige i novine, a one su sve tiskane. Dok tisak nije izumljen, ljudi su morali ručno prepisivati knjigu po knjigu, što ne samo da troši vrijeme, nego i vrlo lako pogriješiti. Prije otprilike 1400 godina Kinezi su izumili tiskanje čitavih stranica pomoću izrezbarenih drvenim blokovima, što znači da se originalni tekst urezivao na drvene ploče, koje bi se zatim premazivale tintom i tiskale. Nedostaci takvog tiskanja su što troši previše vremena, radne snage i materijala, a također je teško ispraviti greške. Kasnije je izumljeno i tiskanje pokretnim slogovima koje je svladalo sve ove nedostatke i izuzetno povećalo brzinu i kvalitetu tiska. Znate li tko je izumio tiskanje pokretnim slogovima?

Bi Sheng, izumitelj iz dinastije sjevernog Songa (960. – 1127.). Bi je iz žbuke napravio veliki broj kocki na čiju je jednu stranu izrezao kineski znak. Nakon grijanja na vatri kocke su postajale tvrde, a zatim su napravljeni slogovi. Za vrijeme tiskanja slogovi su se slagali na jednu željeznu ploču s pokretnim slogovima. Zatim su se premazivali tintom i tiskali. Tiskanje koji je izumio Bi Sheng bilo je mnogo primitivnije, nego moderni tisak, no imaju jednako temeljno pravilo, zbog čega je njegov doprinos velik.

Portret Bi Shenga.

Tiskanje čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima.

Tiskanje pokretnim slogovima.